Izložbe

Ćeran, Grbašić, Ribić - izložba ilustracija
“- 35” – izložba mladih hrvatskih ilustratora
Lutka u ilustraciji i animiranom filmu
Izložba sudionika festivala

Ćeran, Grbašić, Ribić - izložba ilustracija
“Nedavni uzlet domaćeg izdavaštva, jednostavan pristup novim medijima i lako ostvariva veza s inozemnim tržištima omogućili su predstavljanje radova sve većem broju ilustratora. U mnoštvu likovnih pristupa i rukopisa lako je uočiti poznate suvremene trendove slikarskog izražavanja, posebno sve prisutnije slikarske pristupe.

Istovremeno, tek nekoliko autora njeguje dugo vremena zanemaren i od struke pomalo i prezren realističan izričaj. Ovaj pristup, koji prije svega zahtjeva izuzetno poznavanje zanata kod nas je danas najbolje predstavljen u radovima autora Grbašića, Ribića i Ćerana. Različitih generacija, djelujući u okvirima različitih žanrova, pa i na različitim tržištima, ovu trojicu autora osim realizma/naturalizma u izvedbi radova, vežu i romantizam i fantazija kao ishodište i motiv za stvaranje.

Od povijesno dokumentarističkih rekonstrukcija (Grbašić), preko surovih SF i horror fantazija (Ribić), poetike fantasy-a i legendi (Ćeran) u radovima ovih autora prepoznatljivo je traganje za atmosferom izgubljenih vremena kao i želja za kreiranjem nekih novih i drugačijih svjetova. Realizam je pritom ono logično sredstvo koje ovim izmaštanim prostorima daruje uvjerljivost i čini ih bliskim i prepoznatljivim čitatelju. U okvirima spomenutog zajedničkog svjetonazora, svaki je od autora ipak izgradio i osobni likovni rukopis: kod Grbašića prepoznatljiv u težnji da fotografski “snimi” vrijeme, trenutak, osobe i stvari kojih odavno nema, kod Ribića u nastojanju da žestokom kompozicijom i gestom oživi bića i predmete čudnovatih svojstava i materija unutar svjetova nekih novih mitologija, kod Ćerana kroz minuciozni i meki potez kojim iznosi pred nas svoje fluidne fantastične i bajkovite prostore…

Ilustracije ovih autora, zanatski dorađene, detaljima bogate i često vrlo složenih kompozicija na najbolji način obnavljaju i nastavljaju gotovo nestalu tradiciju domaće realistične ilustracije iz vremena Vladimira Kirina i Andrije Maurovića.”
Dušan Gačić


“- 35” – izložba mladih hrvatskih ilustratora

Nakon Izložbe hrvatske ilustracije za djecu i mlade, te izdavanja Kataloga hrvatskih ilustratora, ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti nastavlja sa predstavljanjem hrvatske ilustracije. Ove godine riječ je o izložbi radova mlade generacije hrvatskih ilustratora okupljenih pod nazivom «-35» koji označava gornju dobnu granicu sudionika. Izložba je potaknuta iznenađujuće velikim brojem kvalitetnih autora u toj generaciji kojima, međutim, do sad nije posvećena veća pozornost od strane struke niti šire javnosti. U selekciji mr. Branke Hlevnjak, dr. Frana Dulibića i prof. Darka Glavana izložbom će se predstaviti 22 autora različitih žanrovskih i izražajnih opredjeljenja sa po pet ilustracija, te na taj način pružiti uvid u ovaj značajni segment ilustratorske produkcije u nas.

Irena Bekić, direktorica izložbe, u tiskanom materijalu uz izložbu između ostalog piše: «Ilustracija je osobita i pomalo nezgodna likovna vrsta. Više nego bilo koja druga, uvjetovana je posredničkom ulogom i vanlikovnim zahtjevima. Vezana uz tekst/poruku koje prenosi, ovisna je o njima i teško odvojiva, pa je svako njeno izlaganje na neki način nedovršen posao. Naime, temeljena na suodnosu slike i teksta, ilustracija izlaganjem gubi od svoje cjelovitosti i ostavlja nas u procjepu vlastite proturječnosti. Hibridna priroda priskrbila joj je i, ne baš zavidnu, marginalnu poziciju. Hrvatska ju povijest umjetnosti gotovo ni ne bilježi. No kako život na rubu ne znači izostanak kvalitete, povijest ilustracije u nas ispunjena je imenima vrsnih ilustratora. (…) Izložbom «–35», kroz radove dvadeset dvoje autora, želi se predstaviti upravo ovaj naraštaj hrvatskih ilustratora. Radi se o kvalitetnom i vrlo živom segmentu domaće ilustratorske scene – mladim autorima čiji je likovni izričaj raznolik, a interes se kreće od ambalaže, plakatne i novinske ilustracije do ilustracije za djecu. Zajedničko obilježje gotovo čitave generacije je odabir klasičnih slikarskih i crtačkih postupaka, uz eventualnu kompjutorsku obradu. Koloristička živost, infantiliziran ili realističan crtež, elementi stripa, lirska atmosfera, retro i fantasy svjetovi obilježja su koja se izmjenjuju od autora do autora. Mnogi među njima vrsni su grafičari pa je dobar crtež jedno od dominantnih obilježja ovog zajedničkog opusa.»

Izlažu autori: Antonija Barić, Zdenko Bašić, Dilana Bernobić, Maja Celija, Smiljana Čoh, Milivoj Ćeran, Luka Duplančić, Ivan Gregov, Ivana Guljašević, Igor Hofbauer, Mirela Ivanković, Marijana Jelić, Ana Kadoić, Dubravka Kolanović, Srđana Modrinić, Frano Petruša, Matija Pisačić, Sanja Rešček, Danijel Srdarev, Kaća Svedružić, Tomislav Tomić, Tomislav Torjanac.


Lutka u ilustraciji i animiranom filmu

“Lutka, trodimenzionalna figura ljudskog lika ili drugog živog bića pokretana od čovjeka, pojavljuje se u umjetnosti od njenih najranijih početaka, podatna da svojim maštovitim oblicima i pokretima utjelovi sve naše utvare, bogove, čudovišta i heroje. I dok se njenim izvornim okruženjem smatra pozornica – lutkarsko kazalište, odavno je iskoračila i u druge medije obogaćujući ih svojim specifičnim izražajnim potencijalom. U novije vrijeme u Hrvatskoj nekolicina je autora u lutki prepoznala specifične, u njihovom «primarnom» mediju neostvarive kvalitete, i odlučila ju primijeniti u svojim ostvarenjima - ilustracijama i animiranim filmovima. Zdenko Bašić, Tomislav Gregl, Marijana Jelić, Davor Međurečan, Tihana Ostreš, David Peroš Bonnot, svaki su na svoj način posegnuli za lutkom u svojim radovima, samostalno ili u suradnji s drugim autorima. Izložba kroz njihove različite pristupe i interpretacije lutke otkriva neke njene dosad neprepoznate ili neosviještene kvalitete, posebno u odnosu na digitalnu tehnologiju koja je danas uvijek zavodljiva (lakša) alternativa.”

(Maša Štrbac, kustosica izložbe)

Na izložbi se mogu pogledati lutke i ilustracije odnosno animirani filmovi u kojima su one primjenjene.